Slušajte svoje tijelo
Tekst: Matej Lovšin, foto: Vecteezy
Hipoglikemija je jedna od najopasnijih komplikacija dijabetesa, jer se često javlja neočekivano i može brzo eskalirati od blage neugodnosti do ozbiljnog zdravstvenog stanja. Istraživanja pokazuju da osobe s dijabetesom tipa 1 i tipa 2 u prosjeku dožive oko 2,5 teške epizode hipoglikemije godišnje. Iako su pacijenti s dijabetesom tipa 2 obično manje izloženi riziku, liječenje inzulinom ili određenim lijekovima također može uzrokovati opasno nisku razinu šećera u krvi kod njih.
Znakovi hipoglikemije mogu biti vrlo raznoliki. Među najčešćima su tremor, znojenje, glad, ubrzan rad srca, blijeda koža i loša koordinacija. Promjene u ponašanju, zbunjenost, poteškoće s govorom i razdražljivost također su česte. U težim slučajevima može doći do gubitka svijesti ili čak i nereagiranja. Posebno je opasna takozvana nesvjesna hipoglikemija, kada pacijent nema nikakve izražene simptome, ali je razina šećera u krvi i dalje preniska.
Mnogi čimbenici utječu na pojavu hipoglikemije. Među najčešćima su pretjerana tjelesna aktivnost, predoziranje inzulinom, preskakanje obroka ili prenizak unos ugljikohidrata, konzumacija alkohola, jak stres, hormonalne fluktuacije i akutne bolesti poput prehlade ili gripe.
Budući da se hipoglikemija manifestira malo drugačije kod svake osobe, važno je da pacijenti znaju slušati svoje tijelo. Preporučuje se praćenje simptoma i vođenje dnevnika dijabetesa, posebno u razdoblju nakon dijagnoze. Također je izuzetno važno da i voljeni – članovi obitelji, prijatelji i kolege – budu svjesni bolesti, jer mogu biti odlučujuća pomoć u hitnim slučajevima.
Postupak ovisi o stupnju pada šećera u krvi. Kod blage hipoglikemije, pacijent si obično može pomoći brzim unosom ugljikohidrata. U težim slučajevima često je potrebna pomoć okoline, a u najtežim slučajevima i hitna medicinska pomoć. Budući da se hipoglikemija može razviti vrlo brzo, ima smisla imati plan unaprijed i uvijek sa sobom imati odgovarajući izvor ugljikohidrata.
